Galerija Klovićevi dvori – Otvorena retrospektivna izložba Zlatka Price o 100. obljetnici umjetnikova rođenja

ZAGREB, 14. lipnja 2016. (Hina) – Retrospektivna izložba Zlatka Price “100 godina (1916 – 2016)” jednoga od najvažnijih i najpoznatijih hrvatskih slikara druge polovice prošloga stoljeća, otvorena je u utorak navečer u Galeriji Klovićevi dvori o 100. obljetnici umjetnikova rođenja, a u njezinu je središtu Pricino slikarstvo, rečeno je na svečanosti otvorenja.

Autori izložbe su Nikolina Šimunović i Nikola Albaneže, koji potpisuje i likovni postav izložbe, kustosica izložbe je Ana Medić, ostvarena je u suradnji sa Zakladom Zlatko i Vesna Prica. Na njezinu otvorenju su, uz brojne posjetitelje, bili i supruga pokojnoga umjetnika Jasmina Jugo Prica, upraviteljica Zaklade Zlatko i Vesna Prica Marica Jelenić, te mađarski veleposlanik u Hrvatskoj József Zoltán Magyar.

Izložbu je otvorila zamjenica ministra kulture Ana Lederer istaknuvši da je akademik Zlatko Prica majstor iznimna umijeća, a dio toga iznimnoga, prije svega, slikarskog opusa, predsatvljen je na izložbi koja približava važne i jedinstvene Pricine cikluse, nadahnute i potaknute umjetnikovim traganjima za njemu svojstvenim načinima ispunjavanja slikarskoga platna. Lederer je podsjetila da se izložba tematski i formalno nastavlja na izložbu otvorenu sredinom svibnja ove godine u Galeriji Prica u Samoboru, rekavši kako retrospektivna izložba pruža sveobuhvatan prikaz Pricina stvralaštva u razdoblju od šest desetljeća tijekom kojih je stvaralački prostor proširio sa slikarstva na grafike, crteže i akvarele. Prica je, rekla je Lederer, bez dvojbe jedan od najvećih hrvatskih slikara, a oblikovao je vlastiti umjetnički izraz u kojemu isčitavamo neka od temeljnih strujanja moderne i suvremene umjetnosti  20. stoljeća.

Albaneže: Prica je renomiran i dobro poznat umjetnik, ali pomalo i zaboravljen

Kako je istaknuo Nikola Albaneže, mogli bismo reći da smo otvorili izložbu renomiranoga i dobrog poznatog umjetnika, ali i pomalo zaboravljenoga, svakako pak autora opusa zapostavaljenih vrijednosti.

Dodao je da za obje konstatacije postoje argumenti, a za prvu govore činjenice da je Prica neizostavan u bilo kojemu pregledu hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, da postoji galerija koja nosi njegovo ime i u stalnome postavu predstavlja dio umjetnikove donacije gradu Samoboru u kojemu je živio i radio, kao i postojanje zaklade koja skrbi o Pricinu djelu. Drugu konstataciju pak potvrđuje činjenica da je zadnja kritička izložba bila u nedalekome Gradecu 1979. godine.

Uz napomenu kako je svaka izložbena cjelina zapravo novi entitet, Albaneže je objasnio kako su autori izložbe pokušali postići jasnu strukturu u prostornom rasporedu, u središtu koje je Pricino slikarstvo koje posjetitelji mogu upoznati u nizu od 11 izložbenih soba. Kako je pak odabir djela sukusa velika umjetnikova opusa tako je, istaknuo je Albaneže, prva izložbena soba sažetak postava, a u njoj je kroz desetak radova obuhvaćeno 60 godina Pricina stvaralaštva,. Napomenuo je kako izuzetno važan Pricin grafički izraz na izložbi nije mogao biti cjelovitije prikazan već je samo naznačen u jednoj prostoriji, a paralelno s tim je i odabir crteža koji su postvaljeni u dva izložbena hodnika, uz dopunu fotografija, prisjećanja autora, citata brojnih likovnih kritičara i snimki razgovora s umjetnikom. Albaneže smatra kako izložba treba “vratiti Pricu u našu svijest”.

Kusin – Prica je bard suvremenoga hrvatskog slikarstva

Prica je bard suvremenoga hrvatskog slikarstva, istaknula je zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin. Napomenula je kako je Između rodnoga Pečuha i Samobora, koji je u konačnici izabrao za svoje boravište, Zlatko Prica velik dio svoga života, a pogotovo umjetnički formativnoga, proživio u Zagrebu gdje se školovao, studirao i neko vrijeme radio, a u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu bila je i njegova prva samostalna izložba, a kasnije i mnoge druge.

Kusin je podsjetila kako je Prica izrastao iz kruga zagrebačke umjetničke škole koja se nazivala i “šarenom”, upravo zbog kolorita koji će biti toliko karakterističan u Pricinu izričaju, a osobito naglašen nakon njegova boravka u Indiji. Podsjetila je kako kritika, osobito ona zagrebačka, često nije imala razumijevanja za njegove stvaralačke postupke ali joj, istaknula je, Prica nije podilazio, već se svojeglavo odupirao trendovima ustrajući na svom izabranom slikarskom putu koji su podjednako obilježili specifičan kolorit i jasne linije crteža od kojih nije odustajao. Zatoje , ustvrdila je Kusin, posustala kritika i manje-više prestala se baviti njegovim rastućim opusom, te je zakasnilo pravovaljano vrjednovanje njegova opusa.

Kusin je uvjerena da je 100. obljetnica još jedna prigoda za kritički rezime i odavanje zaslužena priznanja velikome slikaru,

Izložba će biti otvorena do 31. srpnja.

Odgovori