Novinarstvo je uzbudljiva i počesto kontroverzna industrija s vlastitim profesionalnim standardima i etikom. Iako su danas nove tehnologije promijenile ustaljeni način rada novinara u medijima, temeljne su vrijednosti novinarskoga rada ostale iste. Novinar je osoba koja ima svoje stavove, ali ih također stalno preispituje. Novinari vide što je važno za druge ljude i znaju kako im to prenijeti točno, pravodobno i nepristrano, bez obzira na to koji komunikacijski kanal koristili – tisak, televiziju, radio ili nove medije. Oni izvješćuju o činjenicama od javnog interesa, a uloga novinara pokriva više od pisanja i izvještavanja – oni donose informacije vrijedne objave, informiraju publiku i dopuštaju ljudima da stvore vlastite prosudbe utemeljene na činjenicama. Novinar prije svega mora biti dovoljno obrazovan i samosvjestan da zna izabrati temu o kojoj može pisati. Mora također biti i kompetentan te sagledati sve strane teme o kojoj piše kako bi njegov iskaz bio neutralan i posve objektivan te da bi javnost mogla izgraditi vlastito stajalište.[1]
S druge strane, odnosi s javnošću jedan su od najučinkovitijih načina izgradnje marketinških strategija i stvaranja čvrste reputacije, a razne institucije, ustanove, tvrtke, poduzeća i političke strane ulažu iznimne resurse kako bi ostale na vrhu svojih PR-ovskih strategija i ostvarili još bolje rezultate. Povećani interes za eksperte za odnose s javnošću pojavio se na našem području tek sredinom 90-ih, međutim, danas gotovo da i nema tvrtke bez odjela za odnose s javnošću.[2] Istodobno, razvoj digitalizacije, sve veća uloga društvenih mreža i modernih medija poput videa i sl., zahtijeva od PR stručnjaka sve brže reakcije, što kvalitetniji sadržaj, a to u konačnici iziskuje veću razinu stručnosti osoba koje se bave odnosima s javnošću. Također, prema svjetskim istraživanjima, PR poslovi će biti jedno od rijetkih zanimanja koji će u sljedećih deset godina stalno rasti.[3]
Ovdje donosim životopise trojice novinara iz različitih područja novinarstva – angažiranih u dnevnopolitičkim, kulturalno-putopisnim i turističko-gospodarstvenim zbivanjima, a potom i troje poznatih PR-ovaca naših područja, čiji je rad ostavio traga u medijima, i to ne samo onima na hrvatskom jeziku.
GORAN MILIĆ, doskorašnji direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans, dugogodišnji novinar, urednik i direktor brojnih medijskih kuća, uključujući TV Beograd, Yutel, Mrežu, VIN, HRT, rođen je 24. siječnja 1946. u Zagrebu. Vodio je i uređivao više od tisuću televizijskih dnevnika i autor je više od 120 dokumentarnih i putopisnih emisija. Godine 2007. proglašen je novinarom godine u Hrvatskoj, a dobitnik je i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1992. te Nagrade “Svetozar Marković” u Srbiji 1984. godine.
Karijeru je započeo kao novinar na Televiziji Beograd, odnosno na Radioteleviziji Beograd 1970. godine. Za tu kuću bio je i dopisnik iz New Yorka od 1980. do 1985. godine, a zatim i profesor novinarstva na beogradskom Univerzitetu od 1985. do 1988. godine. Godine 1987. bio je predsjednik Komisije za informiranje Univerzijade u Zagrebu, a dvije godine kasnije, 1989., i glasnogovornik sastanka na vrhu Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu. Od 29. listopada 1990. pa sve do 11. svibnja 1992. radio je kao urednik i voditelj televizijskog dnevnika Yutel. Odmah nakon obustave rada ove emisije 1992. godine Milić postaje direktor novinskog centra ratne Vlade BiH, te nakon toga i glasnogovornik Olimpijske delegacije BiH u Barceloni.
Od 1997. godine radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog izdanja informativne emisije Dnevnik.
U nekoliko posljednjih godina proslavio se putopisima informativnog karaktera poput “Idemo u Ameriku”, “A sad u Europu!” i “Idemo na Sjever”, kojima je privukao pozornost hrvatske javnosti navodeći u njima nekolicinu već otprije poznatih informacija s nekim neobičnostima u kulturi ponašanja u tim dijelovima svijeta u odnosu na Hrvatsku. Od 2011. do 2016. godine bio je direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans. Govori više stranih jezika: engleski, francuski, španjolski i talijanski.[4]
MISLAV TOGONAL, jedan od vodećih novinara u Hrvatskoj, voditelj je i urednik iznimno popularne HRT-ove emisije Otvoreno, a ujedno urednik i voditelj Informativnog programa Hrvatskog radija te autor talk showa Poligraf na Prvom programu Hrvatskog radija. Togonal, inače profesor hrvatskoga jezika i književnosti od svoje sedamnaeste godine nalazi se u novinarskim vodama.
Počeo je kao student na Radio-Zaprešiću pa je potom prešao raditi na Radio-Sljeme. Prvi reporterski zadatak bilo mu je praćenje dolaska pape Ivana Pavla II. na zagrebački Hipodrom 1994. godine. Deset godina kasnije stigao je na Prvi program Hrvatskog radija i ondje se zadržao sve do danas. Kroz jednu od najslušanijih radijskih emisija Poligraf, koju uređuje i vodi, prošli su svi koji nešto znače u političkom životu Hrvatske.
Na HRT-u, vodećoj medijskoj kući jugoistočne Europe,vodio je čitav niz emisija Informativnog programa: od Boja turizma do trećeg Dnevnika, a već godinama uređuje i vodi spomenutu emisiju Otvoreno.[5]
BOŽO VODOPIJA, diplomirani novinar, rođen 1959. u Konavlima kod Dubrovnika, radi kao novinar-urednik u dubrovačkom centru Hrvatske radiotelevizije. Bio je dugogodišnji ravnatelj i glavni urednik tjednika Dubrovački vjesnik, upravitelj HRT centra Dubrovnik i urednik HTV studija Dubrovnik, a također i generalni konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori.
Član je Odbora za medije Hrvatske biskupske konferencije, a bio je voditelj Odjela za medije Dubrovačke biskupije za vrijeme posjeta sv. Ivana Pavla II., potom član ratnog Kriznog stožera općine Dubrovnik za informiranje i sudionik brojnih zbivanja.
Autor je radijskih serijala „Sjaj zgaženog križa“ i „S Hrvatima Boke“, kao i zbirke pjesama „Anno domini 1976.“ te urednik više knjiga i publikacija. U produkciji HRT-a, scenarist i redatelj je više od trideset dokumentarnih filmova, čija je najčešća tematika hrvatsko iseljeništvo, Domovinski rat i Crkva u Hrvata. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman dodijelio mu je Spomenicu Domovinskog rata, medalju Oluja i Red hrvatskog trolista.[6]
BERISLAV JELINIĆ, glavni urednik Nacionala, jednog od najvažnijih hrvatskih političkih tjednika, istraživački je novinar s više od trideset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist s apsolviranim studijem novinarstva te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Nacional, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u. Autorski je surađivao na projektima emitiranim na HRT-u i TV Mreži.
Bio je direktor i jedan od glavnih pokretača spomenutog tjednika Aktual, jedinog medijskog projekta koji se na novinskom tržištu pojavio i do 2014. opstao u vrijeme recesije. Jelinić je stručnjak za krizno komuniciranje. Zbog odličnog poznavanja stanja na hrvatskoj društvenoj, političkoj i medijskoj sceni, samo u posljednjih desetak godina više od 40 puta gostovao je u primetime terminima vodećih nacionalnih televizija. Godinama je aktivan u nevladinu sektoru koji se bavi razvojem transparentnosti pravosuđa. Savjetovao je inozemne odvjetničke kuće koje zastupaju zemlje članice EU-a. Posljednjih nekoliko godina savjetovao je i pojedine hrvatske i inozemne kompanije u vezi s njihovim poslovanjem i upravljanjem u kriznim situacijama.
Početkom 2014. izdao je zapaženu knjigu pod naslovom „Zašto je ubijen Ivo Pukanić”, koja je prodana u više od dvije tisuće primjeraka, dok je dodatne tri tisuće primjeraka otkupio izdavač tjednika Nacional. U prvoj polovici 2014. godine Jelinić je otkupio brendove tjednika Nacional i ostalih izdanja NCL Media grupe. Istodobno, krajem 2014. godine nastavio je izdavati tjednik Nacional, preko kompanije Nacional News Corporation. Trenutno je glavni urednik Nacionala te vlasnik tvrtke izdavača tog tjednika. U posljednjih desetak godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.[7]
KREŠIMIR MACAN ugledni je hrvatski PR stručnjak za odnose s medijima i stručnjak za političke komunikacije, komunikacijski savjetnik i predavač specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i digitalne društvene medije. Vlasnik je i osnivač Manjgure, jedne od prvih hrvatskih agencija za odnose s javnošću osnovane još 1997. Vodio je komunikaciju za brojne domaće i strane investicije, uspješno radio u nizu izbornih kampanja u Hrvatskoj i regiji, savjetovao dvojicu hrvatskih premijera, ali i gradio reputaciju brojnih domaćih brendova.[8]
Macan, rođen 15. 2. 1970. u Dubrovniku, završio je studij elektrotehnike i tečno govori četiri strana jezika. Od 1991. je počeo raditi u Foreign Press Bureau, gdje je ponajviše radio za strane novinare, izvještavao ih o ratnom stanju u Hrvatskoj, pojedine je i vodio na samo mjesto događaja. Tadašnji ministar informiranja Branko Salaj pozvao ga je u Ministarstvo informiranja RH, gdje je aktivno djelovao četiri godine, sve do 1995., da bi potom stupio na dužnost pročelnika Odsjeka za informiranje poslova koji su spadali izvan granica Hrvatske. Našavši se na mjestu pročelnika, Macan je ušao u ozbiljne političke vode. Za vrijeme aktivnog rada u Ministarstvu Macan je stekao iskustvo koje je kasnije iskoristio za vlastitu kampanju Manjgura, jednu od prvih hrvatskih agencija koje su specijalizirane za odnose s javnošću. Godine 1998. dolazi na poziciju glasnogovornika Hrvatske radiotelevizije. Sredinom 2003. godine ulazi u Vladu RH, gdje je imenovan za savjetnika tadašnjega premijera Ivice Račana, a godinu poslije dolazi na mjesto izvršnog direktora Madison Consultinga, hrvatske agencije za odnose s javnošću, gdje ostaje do 2008. godine. Istodobno je bio član političke kampanje Željka Keruma za splitskoga gradonačelnika 2009. godine, s kojom je Kerum pobijedio na izborima. Macan je djelovao i izvan granica Republike Hrvatske. Radio je kampanje za parlamentarne izbore u Makedoniji 2008. godine, zatim je na Općim izborima u Bosni i Hercegovini vodio kampanju tadašnjega predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije. Macan je član Hrvatske udruge za odnose s javnošću, također je član i CIPR-a (Chartered Institute of Public Relations). Od 1. siječnja do 19. srpnja 2018. obnašao je dužnost posebnog savjetnika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za strateško komuniciranje.[9]
Hrvatska udruga za odnose s javnošću HUOJ mu je 2019. dodijelila nagradu Grand PRix za ukupan dosadašnji rad u odnosima s javnošću te poseban doprinos razvoju struke.[10]
MISIJANA BRKIĆ-MILINKOVIĆ rukovoditeljica je Korporativnih komunikacija tvrtke HT Eronet, a istodobno i voditeljica Ureda za odnose s javnošću (PR) međunarodne kulturne manifestacije Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske. Radila je kao dopisnica HRT-a, OBN-a, FTV-a, BHT-a, dok je i danas stalna suradnica dnevnika Večernji list, a u manifestaciju Dane Matice hrvatske uključena je od samih početaka te kulturne manifestacije.
Rođena je u Mostaru 17. kolovoza 1973. godine. Svojim najvećim profesionalnim uspjehom smatra reportažu na engleskom jeziku o Neumu u prestižnoj emisiji CNN-a – „CNN World Report“. Angažirana je kao voditeljica i moderatorica sljedećih manifestacija: Vino fest Ljubuški 2008. i 2009., Vinska ruža Sarajeva (Skenderija, ožujak 2008.), Dodjela Zlatne turističke ruže BiH (Narodno pozorište Tuzla, 2008.), Otvaranje zimske turističke sezone BiH na Kupresu, prosinac 2008. i prosinac 2010., Sajam turizma Lukavac-LIST (svibanj 2009. i svibanj 2010.), Otvaranje ljetne turističke sezone (Neum 2010.) i dr.[11]
Dobitnica je osobitog priznanja Plakete Studija novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za doprinos profesiji, razvoju profesionalnih standarda u novinarstvu te za osobit doprinos promociji Studija novinarstva Sveučilišta u Mostaru.[12]
[1] https://djecamedija.org/sto-znaci-biti-novinar/ (preuzeto: 29. 8. 2022.)
[2] http://arhiva.nacional.hr/clanak/13223/20-vrhunskih-hrvatskih-pr-ovaca (preuz.: 29. 8. 2022.)
[3] https://www.mirakul.hr/bizdirekt/vodeci-hrvatski-pr-ovci-uspjesne-od-neuspjesnih-organizacija-u-savladavanju-krize-razlikuje-stupanj-pripremljenosti/ (preuz.: 29. 8. 2022.)
[4] https://balkans.aljazeera.net/author/goran-milic(preuzeto: 29. 8. 2022.)
[5] https://www.tportal.hr/showtime/clanak/mislav-togonal-otkrio-nam-je-kako-se-lijeci-od-stresa-sto-ga-moze-izbaciti-iz-takta-ali-i-kako-se-nosi-s-tuzbama-i-prijetnjama-koje-prima-foto-20190727 (preuz.: 29. 8. 2022.)
[6] https://poezijahrvataboke.com/bo%C5%BEo-vodopija (preuz.: 29. 8. 2022.)
[7] http://www.fondacija-duskojovanovic.com/nagrade/medunarodne-nagrade/druga-medjunarodna-nagrada/ziri-2/248-berislav-jelenic (preuz.: 29. 8. 2022.)
[8] http://lspr.ba/attorneys/kresimir-macan/ (preuz.: 29. 8. 2022.)
[9] https://www.biografija.com/kresimir-macan/ (preuz.: 29. 8. 2022.)
[10] https://www.experta.hr/predavaci/kresimir-macan/ (preuz.: 29. 8. 2022.)
[11] https://ljportal.com/arhiva/misijana-brkic-milinkovic-nikada-me-nije-zanimalo-pretvaranje-u-novinarskog-lesinara/ (preuz.: 29. 8. 2022.)
[12] http://www.brotnjo.info/2018/05/17/priznanje-doprinos-profesiji-uruceno-misijani-brkic-milinkovic/ (preuz.: 29. 8. 2022.)