Što bi za književno djelo moglo značiti da je radikalno?
Mnoštvenost određenja književnosti proizlazi iz sposobnosti književnih djela da sudjeluju u različitim poljima društvene djelatnosti, gdje, međutim, bivaju podređena ondje važećim zakonitostima te postaju lingvističkom, historiografskom, filološkom, ekonomskom, medijskom, sociološkom ili psihološkom činjenicom. Promatran s raznorodnih gledišta, pojam književnosti nužno zadobiva različit smisao, a upitno je ostaje li mu i značenje isto. Upravo kao što je s gledišta politologije sve politika, tako je i za proučavanje književnosti sve književnost, pa literarnost stoga nije svojstvo teksta, nego ishodi iz njegove konkretizacije razumijevanjem ili tumačenjem.
U skladu s time a suprotno raširenim predodžbama, djelotvorna intervencija u simbolički poredak – ostvarenje političkog potencijala književnosti – izvodi se upravo i isključivo upotrebom riječi drugačijom od one koju nam nalaže naš vlastiti položaj, a ne, kako se to uobičajeno misli, deklarativnim prokazivanjem “postojećeg” stanja iskazivanjem bijesa i patnje.

Dr. sc. Tomislav Brlek (1971.), docent na Katedri za Opću i komparativnu povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost, magistrirao 2002. na temi Mjesto i značenje Teda Hughesa u shakespearskoj kritici i doktorirao 2007. godine obranivši disertaciju T. S. Eliot u kontekstu suvremene književne teorije. Predaje teoriju i povijest književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Objavio: Lekcije (studije o modernoj književnosti), Školska knjiga, Zagreb, 2015.

Opća čitaonica (Kosača), ponedjeljak, 14. 3. 2016. u 19 sati.
Uvodničari Ivan Šunjić i Anita Pajević.
Svi ste dobrodošli!