Poredbena analiza
Sustav domovinske sigurnosti je oblik organiziranja i funkcioniranja jednog društva,
odnosno države u provedbi mjera i aktivnosti na preventivnom i represivnom planu. Takve se
mjere poduzimaju ponajprije s ciljem očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta države,
ustavnog poretka, prava i slobode građana kao i svih drugih društvenih vrijednosti, ali i od
svih oblika ugrožavanja, što uključuje i prirodne katastrofe, nepogode i stanje
epidemije/pandemije. Zbog toga je sustav sigurnosti jedinstven i nedjeljiv, a također se
odlikuje svojom učinkovitošću.
Kao integralna djelatnost svakog društva, sustav domovinske sigurnosti uključuje skup
subjekata i njihovih akcija u miru, izvanrednim situacijama, kao i u ratu, zbog čega je
istodobno složen i organiziran preko hijerarhijske strukture, odnosno podsustava i
mikrosustava. Svi subjekti sigurnosti međusobno su povezani na osnovi jedinstvenih načela
pravnog poretka države. Međutim, u pokušaju određenja pojma "sustav sigurnosti", mora se
poći od određenja sadržaja i opsega pojma sigurnosti kao funkcionalne sredine ukupnih
društvenih napora usmjerenih na opstanak i razvoj društva i zajednice 1 .
Ovaj sustav, koji čine središnja tijela državne uprave, odnosno resursi unutarnjih
poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, civilne zaštite, vatrogastva, službe
vanjskih poslova, potom službe za zaštitu okoliša, zdravstvo, financije i pravosuđe te drugih
tijela koja organizirano i koordinirano obavljaju poslove i zadaće prepoznavanja, procjene,
smanjenja ili uklanjanja sigurnosnih rizika – od iznimne je važnosti za nacionalnu sigurnost
jedne države. 2
Svakako da, govorimo li o domovinskoj sigurnosti, na prvome mjestu imamo očuvanje
sigurnosti, cjelovitosti i suvereniteta jedne države, što je i primarna zadaća sustava, međutim,
i u mirnodopskim uvjetima sustav domovinske sigurnosti ima osobito važnu ulogu. Stoga
ćemo kroz usporedbu rada sustava na primjerima nekoliko država – Bosne i Hercegovine i
Hrvatske, potom Francuske te Sjedinjenih Američkih Država i Kanade – sagledati način rada i
funkcioniranja sustava domovinske sigurnosti i njegovu ulogu u različitim situacijama.
1 A. Kržalić, F. Purišević, B. Alispahić, “Pojam i elementi sistema sigurnosti”, u: Društvena i tehnička
istraživanja, god. 6., br, 2., Sarajevo, 2018., str. 62.
2 A. Kržalić, F. Purišević, B. Alispahić, “Pojam i elementi sistema sigurnosti”, u: Društvena i tehnička
istraživanja, god. 6., br, 2., Sarajevo, 2018., str. 63.
2
Kada je riječ o sustavu domovinske sigurnosti u Bosni i Hercegovini, potrebno je
naglasiti da je Predsjedništvo BiH u veljači 2006. usvojilo dokument “Sigurnosna politika
BiH”, kojim je definirana dugoročna strategija, koja daje okvir i smjernice za izgradnju
sustava, strukture i svih mehanizama nužnih za učinkovito djelovanje sektora sigurnosti. Tim
je dokumentom definirano da sigurnosnu politiku razrađuje izvršna vlast BiH, koja ima
sposobnost koordinirati primjenu obavještajnosigurnosnih, vojnih, ekonomskih,
diplomatskih, tehnoloških, informacijskih i ostalih resursa s ciljem postizanja sigurnosnih
ciljeva. 3 Da je BiH već duže razdoblje, ratno i poslijeratno, zemlja u kojoj je sigurnost, unatoč
postojanju brojnih mjerodavnih službi, agencija, pa i pored državnoga Ministarstva sigurnosti,
na znatno niskoj razini. Kako ona kotira po pitanju sigurnosti u europskim okvirima, pokazuje
i činjenica da – iako smještena u jugoistočnoj Europi preko koje vode najkraći
komunikacijski pravci koji povezuju prostor Podunavlja sa srednjim Jadranom, ima posve
ograničen utjecaj u suvremenom svijetu. Međutim, s druge strane to je posve razumljivo
imamo li u vidu da BiH veličinom, razinom društvenoga proizvoda, položaja,
komunikacijskim značajem te načinom raspolaganja vlastitim strategijskim sirovinama i
resursima ne zadovoljava europske standarde i kriterije. Istodobno, država BiH je aktualnim
stanjem i dalje čimbenik utjecaja na stabilnost jugoistočne Europe i Europe u cjelini, zbog
čega je njezina unutarnja i vanjska dinamika razvoja predmet europske i šire međunarodne
pozornosti već puna tri desetljeća. 4 Za razliku od općeg stanja domovinske sigurnosti koji se
očituje kroz prizmu stalnih dnevnopolitičkih nesuglasica, u proteklom je razdoblju, osobito u
posljednjih desetak godina, sustav domovinske sigurnosti imao vrlo učinkovitu ulogu. To se
ponajprije očitovalo u situaciji prirodnih katastrofa, primjerice velikih poplava koje su u
proljeće 2014. godine pogodile znatan dio BiH, u čiji su proces sanacije stanja bile uključene
brojne službe domovinske sigurnosti. Istodobno se pozitivnim pokazala sigurnosna strategija i
u kasnijim godinama, kao i u vrijeme trajanja pandemije prouzročene koronavirusom.
Međutim, ono što je za razliku od drugih zemalja koje ćemo spomenuti, važno za BiH i
Republiku Hrvatsku, imajući u vidu da je prije 26 godina zaustavljen nametnuti rat, jest
uključenje razvojačenih branitelja, kao i drugih sudionika Domovinskog rata te uopće udruga
proisteklih iz Domovinskoga rata, u procese jačanja i boljeg funkcioniranja sustava
domovinske sigurnosti.
3 http://www.mod.gov.ba/slike2014/02.28.20_1_Sigurnosna%20politika%20BiH.pdf (preuzeto: 21. lipnja 2022.)
4 http://www.mod.gov.ba/slike2014/02.28.20_1_Sigurnosna%20politika%20BiH.pdf (pristupljeno 21. lipnja
2022.)
3
Za razliku od BiH, gdje je proces uključivanja razvojačenih branitelja u ove procese
neujednačen ponajprije zbog postojanja deset braniteljskih ministarstava na razini deset
županija, kao i jednog ministarstva na razini Federacije i jednog u Republici Srpskoj, u
Republici Hrvatskoj je u procese sustava domovinske sigurnosti, u mirnodopskim uvjetima,
već uključen znatan dio razvojačenih branitelja. To se osobito dobrim pokazalo u vrijeme
nedavnog potresa na zagrebačkom području, kao i na Banovini.
Inače, odlukom Vlade RH, u okviru sustava domovinske sigurnosti mogu biti
angažirane pravne osobe posebno važne za obranu, za zaštitu i spašavanje (Hrvatska
vatrogasna zajednica, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska gorska služba spašavanja i dr.), ali – što
je osobito važno i to je naglašeno – i udruge proizašle iz Domovinskoga rata, udruge građana,
kao i druge pravne osobe koje zbog svojih sposobnosti mogu biti potpora sustavu domovinske
sigurnosti u provedbi aktivnosti i zadaća upravljanja sigurnosnim rizicima i u kriznim
situacijama od važnosti za nacionalnu sigurnost. U okviru sustava domovinske sigurnosti
mogu biti angažirane i jedinice lokalne i regionalne samouprave. 5 Središnje tijelo sustava
domovinske sigurnosti u Republici Hrvatskoj je Vijeće za nacionalnu sigurnost. Međuresorno
tijelo nadležno za usklađivanje i koordiniranje rada sustava domovinske sigurnosti je
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, a administrativnu potporu joj čini Ured Vijeća
za nacionalnu sigurnost. Ovaj je sustav u RH, s ciljem sustavnog upravljanja sigurnosnim
rizicima od važnosti za nacionalnu sigurnost i djelovanja u krizi, reguliran Zakonom o sustavu
domovinske sigurnosti, koji je na snazi od 16. studenoga 2017. 6 Što je tiče sigurnosti na
očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta, Republika Hrvatska je kao članica
Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u znatno povoljnijoj situaciji nego primjerice BiH.
I Francuska, kao zapadnoeuropska zemlja, u sastavu je NATO saveza, ali s posebnim
statusom i s originalnim rješenjima u području obrane i nacionalne sigurnosti. Ta činjenica
utječe na povećan interes za izučavanje koncepcije nacionalne sigurnosti i obrambenog
sustava Francuske i njezinih specifičnosti u odnosu na obrambene sustave drugih zemalja u
sastavu NATO-a. 7 Stav francuskih državnih vlasti je da je temelj obrane i nacionalne
sigurnosti zdravo gospodarstvo, jer ekonomska i proračunska neuravnoteženost štete obrani i
ugrožavaju sigurnost. U Francuskoj se sredstva za obranu izdvajaju uz velike žrtve i na račun
drugih sektora. 8 Također, francuska obrana i nacionalna sigurnost danas se temelje na
ostvarivanju četiri osnovna cilja, a to su osigurati Francusku od agresije u njezinim granicama
5 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_108_2489.html (pristupljeno 21. lipnja 2022.)
6 https://www.zakon.hr/z/955/Zakon-o-sustavu-domovinske-sigurnosti (pristupljeno 21. lipnja 2022.)
7 S. Tatalović, “Nacionalna sigurnost i obrana Francuske”, u: Politička misao, br. 1, Zagreb, 1993., str. 102.
8 S. Tatalović, “Nacionalna sigurnost i obrana Francuske”, str. 103.
4
te je osposobiti da brani prekomorske interese u inozemstvu, potom sudjelovati zajedno s
članicama NATO saveza i EU-a u obrani Europe u slučaju kontinentalnog rata ili spriječiti
širenje lokalnog rata koji bi mogao izbiti na europskom kontinentu, kao i omogućiti
Francuskoj ulogu neovisne i samostalne sile u svjetskim okvirima, ne samo u Europi, kao i
odgovarajuću poziciju u Vijeću sigurnosti UN-a te se pridružiti svjetskim nastojanjima za
očuvanje mira pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, u sklopu odgovarajućih regionalnih
organizacija ili kao dio svjetskih mirovnih snaga za očuvanje mira i prekid sukoba. 9
I znatno veće svjetske sile, posebno vezano uz njihov značaj u svijetu, posebnu
pozornost pridaju jačanju sustava domovinske sigurnosti. Naime, događaji od 11. rujna 2011.,
kada je napadnut Svjetski trgovački centar (WTC) na Manhattanu u New Yorku, doveli su
Sjedinjene Američke Države u situaciju koja je zahtijevala redefiniranje sigurnosnog sustava i
koncepata kao što su sigurnost i prijetnja. Upravo je nakon tog događaja u SAD-u formirano
Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a (engl. Department of Homeland Security), koje je
zaduženo za sigurnost i zaštitu teritorija Sjedinjenih Država od terorističkih prijetnji,
namjerno izazvanih nesreća i prirodnih katastrofa. Dok je Ministarstvo obrane zaduženo za
vojsku i vojne operacije, Ministarstvo domovinske sigurnosti radi na civilnom djelokrugu
štiteći Sjedinjene Države unutar i izvan njezinih granica. Cilj Ministarstva je pripremiti se,
spriječiti i odgovoriti na domaće hitne slučajeve, posebno terorističke. 10
Koliko je sustav domovinske sigurnosti u pojedinim državama posve različit, odnosno
usmjeren na različite oblike zaštite sigurnosti – zračni napadi, valovi izbjeglica, potresi i
druge prirodne katastrofe, pokazuje primjer Kanade. Naime, s ciljem zaštite domovinske,
odnosno nacionalne sigurnosti Kanade, tamošnja je Vlada potkraj svibnja ove godine
zabranila dvjema kineskim kompanijama, telekomunikacijskom gigantu Huawei
Technologies i ZTE da sudjeluju u 5G bežičnim mrežama u toj zemlji. Nakon dugotrajne i
pozorne studije kanadskih stručnjaka za nacionalnu sigurnost, ove su dvije kineske tvrtke
isključene iz nadmetanja u uspostavi kanadske mreže 5G, pete generacije bežične mreže.
Vladini dužnosnici naglasili su da postoji previše "visokog rizika" u dopuštanju Huaweiju ili
ZTE-u da sudjeluju u postavljanju nove mreže u Kanadi, dodavši da je takva zabrana “dio
snažne strategije s ciljem zaštite kanadske nacionalne sigurnosti". Podsjećamo da je Kina
ranije optužena za internetske napade na kanadsku Vladu i njezinu infrastrukturu. 11
9 S. Tatalović, “Nacionalna sigurnost i obrana Francuske”, str. 104.
10 A. Kržalić, F. Purišević, B. Alispahić, “Pojam i elementi sistema sigurnosti”, u: Društvena i tehnička
istraživanja, god. 6., br, 2., Sarajevo, 2018., str. 63.
11 https://www.aa.com.tr/ba/nauka-i-tehnologija/kanada-zabranila-huaweiju-da-u%C4%8Destvuje-u-5g-
be%C5%BEi%C4%8Dnim-mre%C5%BEama-u-zemlji/2593000 (preuzeto: 24. lipnja 2022.)
5
Ukupna sigurnost svake zemlje ovisi o svim elementima državne moći na način da se
oni zajednički planiraju i povezuju kako bi se stvorile mogućnosti koje država može iskoristiti
kako bi se postigla sigurnost i dobrobit za sve građane. Istodobno, svaka od spomenutih
zemalja smatra neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet svojim glavnim vrijednostima
te njihovu zaštitu definira kao prioritetni interes. Kao posebnu vrijednost svaka od ovih
država štiti svoj ustavni poredak kao i ljudska prava, slobode i sigurnost građana s ciljem
stvaranja okruženja i uvjeta za daljnji razvoj demokracije, jačanja parlamentarnog
političkog sustava kao i ostvarivanja vladavine prava. Uz sve to, potrebno je snažnije
uključenje udruga građana, građanskoga sektora, a osobito udruga proisteklih iz
Domovinskoga rata, na poseban način razvojačenih branitelja kada je riječ o BiH i RH čime
bi se poboljšao status braniteljske populacije, potom ostvarenje bržega ekonomskog razvoja,
povećanje životnog standarda te razvoj funkcionalnih mehanizama za ostvarenje socijalne
sigurnosti građana, kao dijela općega sustava domovinske sigurnosti.
Za Mostarsku panoramu priredio :Mario Matić