Vlada FBiH donijela je Uredbu koja utvrđuje svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i sektore, maksimalnu dozvoljenu visinu i ostale važeće kriterije za dodjelu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH izravno ili preko ovlaštenih pravnih osoba.
Maksimalni intenziteti pomoći iznose do 50 posto bruto ekvivalenta pomoći kada je BDP po stanovniku niži od 45 posto prosjeka Europske unije, 35 posto kada BDP najmanje 45 posto, a najviše 60 posto prosjeka, te 25 posto bruto ekvivalenta pomoći kada BDP po stanovniku iznosi više od 60 posto prosjeka EU.
Maksimalni intenzitet pomoći može biti povećan do deset posto u nedovoljno razvijenim općinama koje imaju indeks razvijenosti između 50 i 75 posto prosjeka FBiH, te do 20 posto za izrazito nerazvijene općine.
Kako je obrazloženo, Uredbom su, kao podzakonskim aktom, bliže uređeni namjena, kriteriji i uslovi za dodjelu državne pomoći. Uz to, omogućena je suradnja davatelja državne pomoći i Federalnog ministarstva financija, što doprinosi konkurentnosti gospodarstva i usmjeravanju javnih sredstava tamo gdje su najnužnija. Također, Uredba utvrđuje i svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i maksimalnu dozvoljenu visinu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH.
UREDBA O USLOVIMA I POSTUPKU ZA DODJELU POMOĆI MALE VRIJEDNOSTI
Federalna vlada donijela je Uredbu o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti (de minimis pomoć).
Riječ je o pomoći koja se dodjeljuje jednom privrednom subjektu tokom određenog perioda i ne premašuje određeni iznos utvrđen Uredbom. Smatra se da ova pomoć nema bilo kakav utjecaj na trgovinu, niti narušava i prijeti da naruši konkurenciju na tržištu, iz čega proizlazi da ne ispunjava sve kriterije iz definicije državne pomoći u Zakonu o sistemu državne pomoći BiH i zbog toga nije predmet postupka za odobravanje sa strane Vijeća za državnu pomoć BiH.
Uredba se primjenjuje za pomoć privrednim subjektima u svim sektorima i djelatnostima, osim ribarstva i akvakulture, poljoprivrede i djelatnosti usmjerene izvozu, te na pomoć kojom se uslovljava upotreba domaćih proizvoda umjesto uvezenih.
Ukupan iznos de minimis pomoći jednom privrednom subjektu u FBiH ne smije prelaziti 200.000 eura, a u sektoru cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili za naknadu ne smije prelaziti 100.000 eura u protivrijednosti KM po srednjem kursu Centralne banke BiH.
UREDBA O UVJETIMA O DODJELI DRŽAVNE POTPORE U VIDU NAKNADE
Federalna vlada je donijela Uredbu o uvjetima za dodjelu državne potpore u obliku naknade za obavljanje i izvršenje javnih usluga gospodarskim subjektima, kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa
Uredba uređuje uvjete za dodjelu državne potpore pravnim i fizičkim osobama kojima je, u skladu s posebnim pravilima, povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa ili isključivo pravo obavljanja određenih djelatnosti ako bi, u slučaju nepostojanja te potpore, bili onemogućeni u izvršenju povjerenih zadataka.
Također su propisani načini izračunavanja naknade i drugi uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako potporom ne bi u većoj mjeri bili narušeni tržišna konkurencija i ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
Uredba se odnosi isključivo na pravne i fizičke osobe za koje se smatra da su gospodarski subjekti u smislu Zakona o sustavu državne potpore u Bosni i Hercegovini. No, ne primjenjuje se na dodjelu državnih potpora za obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa u sektorima željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i javne radiodifuzije, na koje se odnose posebna pravila.
Državna potpora, u obliku naknade za obavljanje i izvršenje usluga od općeg ekonomskog interesa u iznosu višem od 15 milijuna eura godišnje gospodarskim subjektima u teškoćama, može biti dodijeljena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora za sanaciju i restrukturiranje. Naknada ne smije premašiti iznos koji je neophodan za pokrivanje neto troškova nastalih izvršavanjem obveze pružanja javne usluge, uključujući razumnu dobit.
Ako gospodarski subjekt obavlja i druge ekonomske djelatnosti izvan utvrđenog opsega javne usluge, na knjigovodstvenim kontima moraju odvojeno biti prikazivani troškovi i prihodi ostvareni obavljanjem usluga od onih koje ostvaruje obavljanjem drugih poslova.
Kako je precizirano Uredbom, de minimis potpora u obliku naknade za obavljanje javne usluge može po jednom gospodarskom subjektu, koji ju obavlja, iznositi najviše 500.000 eura u tri fiskalne godine.
Ova gornja granica primjenjuje se bez obzira na oblik de minimis potpore i neovisno o tome da li se naknada za obavljanje javnih usluga financira iz proračuna BiH, proračuna FBiH, jedinica lokalne samouprave sredstvima ili iz fondova Europske unije.
Za potrebe pravilnog izračunavanja gornje granice, de minimis potpora se izražava kao bespovratna. Svi iznosi se primjenjuju kao bruto iznosi, odnosno iznosi prije odbitka poreza i drugih davanja. Ako se de minimis potpora dodjeljuje u drugom obliku, a ne kao izravna subvencija, iznos je jednak bruto novčanoj protuvrijednosti potpore.
Precizirani su i slučajevi kada de minimis potpora ne može biti dodjeljivana. Naprimjer, kada se radi o aktivnostima usmjerenim izvozu u treće zemlje ili države članice EU, ako je ta potpora izravno povezana s izvezenim količinama, sa uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili pokrićem drugih operativnih troškova povezanih s izvoznom djelatnosti. Ne može biti dodijeljena ni za davanje prednosti domaćim proizvodima u odnosu na uvezene, zatim gospodarskim subjektima koji obavljaju djelatnost u industriji proizvodnje ugljena i onima koji koji, uz naknadu, obavljaju cestovni prijevoz robe, kao ni gospodarskim subjektima u teškoćama.
ODLUKE O ZADUŽENJU FEDERACIJE BiH
Federalna vlada danas je donijela dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa Federacije BiH radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2018. godinu.
Prvom je odobreno zaduženje do 30.000.000 KM kroz emisiju 3.000 trezorskih zapisa, nominalne vrijednost 10.000 KM, s rokom dospijeća od 91 dan.
Druga odluka odnosi se na zaduženje do 110.000.000 KM, te je odobrena emisija 11.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM, s rokom dospijeća od 182 dana.
Danas su, s istim ciljem, donesene i dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica Federacije BiH.
Obje se odnose na zaduženja do po 20.000.000 KM putem emisija 20.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM i različitim rokom dospijeća, prva za tri, a druga pet godina.
SAGLASNOST NA OVOGODIŠNJI PLAN AUTOCESTA FBiH
Federalna vlada je dala saglasnost na Plan poslovanja JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar za 2018. godinu, čiji su glavni ciljevi pokretanje novih pripremnih aktivnosti na izgradnji Koridora Vc i brzih cesta u Federaciji BiH, povećanje kreditne sposobnosti Autocesta za osiguranje dodatnih izvora finansiranja, te optimizacija trase i smanjenje troškova izgradnje autoceste.
Planom su obuhvaćeni nastavak radova, izrada projektne dokumentacije ili eksproprijacija za dionice (s pripadajućim poddionicama) Svilaj – Odžak (druga faza), Nemila – Vranduk – Ponirak, tunel Zenica – Vraca, Vraca – Donja Gračanica, Donja Gračanica – Drivuša, Ivan – Tarčin, tunel Prenj – Salakovac (prva faza), Mostar sjever – Mostar jug, Mostar jug – Buna, Buna – Počitelj, Počitelj – Zvirovići (Međugorje), Sarajevska zaobilazniva (LOT 3B), autocesta Tuzla – Žepče, brze ceste Lašva – Nević Polje i Prača – Goražde (tunel Hranjen) i sjeverna zaobilaznica Mostara.
Planirane su i aktivnosti na provođenju postupka izbora privatnog partnera/koncesionara.
Danas je data i saglasnost na Rebalans plana poslovanja JP Autoceste FBiH e d.o.o. Mostar za 2017. godinu.
ZA SUBVENCIJE, KONSOLIDACIJU ŽELJEZNICA FBiH
I ELEKTRIFIKACIJU UNSKE PRUGE 30,3 MILIONA MARAKA
Federalna vlada danas je usvojila Program utroška sredstava tekućeg transfera „Subvencije javnim preduzećima – Transfer željeznicama FBiH“ utvrđen Budžetom FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Svrha programa je provođenje Zakona o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog i kombinovanog saobraćaja po kojem Federacija finansira održavanje željezničke infrastrukture, sufinansira željeznički putnički i kombinovani saobraćaj i sufinansira rad Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo po Sporazumu izmedu Federacije BiH i Republike Srpske o uspostavljanju zajedničke željezničke javne korporacije kao dijela transportne korporacije.
Bit će raspoređeno 22.000.000 KM i to JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo za finansiranje održavanja željezničke infrastrukture 19.300.000 KM, za sufinansiranje usluga željezničkog putničkog saobraćaja 2.000.000 KM, za sufinansiranje kombinovanog saobraćaja 100.000 i za učešće FBiH u finansiranju Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije 600.000 konvertibilnih maraka.
Danas je usvojen i Program utroška sredstava kapitalnog transfera, na osnovu kojeg je za elektrifikaciju Unske pruge na dionici Bihać – Blatina odobreno 2.300.000 KM. Svrha ovog programa je unapređenje željezničkog saobraćaja i provođenje zaključka Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Usvojen je i Program utroška sredstava transfera za izmirenje obaveza po Zakonu o finansijskoj konsolidaciji JP Željeznice FBiH u visini od 6.000.000 KM. Od toga je 4.800.000 KM namijenjeno Željeznicama FBiH za izmirivanje obaveza prema Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, a 1.200.000 KM za izmirivanje obaveza prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH i kantonalnim zavodima za zdravstveno osiguranje.
INFRASTRUKTURA ZA JEDNOŠALTERSKI SISTEM
Vlada FBiH donijela je danas Odluku o određivanju lokacije za smještaj informaciono komunikacione opreme (hardver i softver) namijenjene infrastrukturi potrebnoj za uspostavu jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata u FBiH, infrastrukture za postupak digitalizacije zbirki isprava registra poslovnih subjekata u registracionim sudovima u FBiH, te za uspostavu internog elektronskog potpisa (PKI) za federalne institucije.
Infrastruktura na koju će biti postavljeni i podaci nastali u procesu digitalizacije, bit će smještena u Generalnom sekretarijatu Vlade FBiH.
USVOJENI IZVJEŠTAJ I PLAN FONDACIJE
Federalna vlada je usvojila izvještaj o radu Fondacije za pružanje pomoći u rješavanju stambenih pitanja pripadnika boračkih populacija za 2017. godinu i Program rada i Finansijski plan Fondacije za 2018. godinu. Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata zaduženo je da i dalje redovno nadzire rad Fondacije.
Sama Fondacija dužna je da obezbjeđuje i prati blagovremeni povrat dodijeljenih kreditnih sredstava kako bi ih, u što većem iznosu, uključila u raspodjelu novim korisnicima.
DEMINIRANJE U 2018. GODINI
Vlada FBiH dala je danas saglasnost na Prijedlog liste prioritetnih zadataka za deminiranje u 2018. godini u Federaciji BiH.
Od Centra za uklanjanje mina u BiH Federalna vlada zahtijeva da prihvati i one prioritete za deminiranje koji nisu navedeni u listi, a koje naknadno, u skladu sa odgovarajućim razvojnim i drugim planovima, predlože Vlada FBiH, vlade kantona, općinski, odnosno gradski načelnici, Federalna uprava civilne zaštite ili Centar za uklanjanje mina u BiH, a za čije su deminiranje stvoreni uslovi koji u vrijeme usvajanja liste nisu postojali.
Istovremeno, zadužena je Federalna uprava civilne zaštite da za jednu od narednih sjednica Vlade FBiH pripremi informaciju o procesu provođenja protivminskih aktivnosti u Federaciji BiH.