UTVRĐENE AKTIVNOSTI ZA RJEŠAVANJE
PROBLEMA NAJVEĆIH POREZNIH DUŽNIKA
Realizirajući zaključak 36. hitne sjednice, direktor Porezne uprave FBiH je, za današnju sjednicu Vlade Federacije BiH u Mostaru, dostavio analizu stanja najvećih poreznih dužnika u Federaciji BiH, s prijedlogom mjera.
Dug u prisilnoj naplati na dan 31.03.2016. godine iznosi 2.344.285.100,86 konvertibilnih maraka. Osim ovog, postoji i tekući dug, koji nije prispio za prisilnu naplatu, u iznosu oko jedne milijarde KM. Naime, u prisilnoj naplati je dug po osnovu rješanja i poreznih prijava koje su postale konačne i izvršne. Onaj koji nije u prisilnoj naplati je koji je utvrđen u inspekcijskom nadzoru kao dodatna porezna obaveza i dug po poreznim prijavama podnesenim uime poreznog obveznika, koji nije postao konačan i izvršan da bi prispio na naplatu prinudnim putem.
Od ukupnog duga, dug obveznika koji su u većinskom vlasništvu organa vlasti u Federaciji BiH iznosi 1.111.176.540,62 KM. Najveći iznos ovog duga, odnosno 75 posto, se odnosi na doprinose za socijalno osiguranje, a ostatak na ostale direktne poreze.
Posmatrano po kantonima, najveći ukupan dug iskazalo je 26 obveznika u Sarajevskom kantonu, u ukupnom iznosu od 431.103.181,92, dok su na čelu liste od 20 najvećih poreznih dužnika, po evidenciji Porezne uprave na dan 31.03.2016. godine, a koji se nalaze u postupku prisilne naplate, JP Željeznice FBiH (198.067.067,03 KM), KJKP Gras d.o.o. Sarajevo (116.647.551,66 KM) i EPBiH JP-ZD Rudnici „Kreka“ d.o.o. (110.555.025,48 KM).
Porezna uprava je, u skladu s propisima, nastojala zaključiti sporazume o odgođenom ili plaćanju duga na rate. Međutim, i pored zaključenih sporazuma neki obveznici nisu u situaciji da blagovremeno izmiruju porezne obaveze.
U proteklim godinama doneseno je šest zakona, sa izmjenama, kao i Uredba o postupku finansijske konsolidacije privrednih društava u vlasništvu FBiH, kojima je pokušano putem određenih olakšica pomoći ovim i drugim poreznim obveznicima, ali ciljevi nisu postignuti.
Ocjenjujući da je stanje u ovoj oblasti teško i ozbiljno i da problem neplaćanja poreznih obaveza traje gotovo 20 godina, Vlada FBiH je, odlučna da nađe najoptimalnija rješenja, danas donijela više obavezujućih zaključaka.
Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo finansija da, u roku od 10 dana, pripremi izmjene propisa koji uređuju procedure prinudne naplate poreza, kojima će biti omogućeno produženje roka za zaključenje sporazuma o odgođenom plaćanju, odnosno plaćanje na rate, na period do deset godina.
Zadužena je Porezna uprava FBiH da, također u roku od 15 dana, na zahtjev Federalnog ministarstva finansija, dostave podatke o poreznim dugovanjima pravnih osoba, s prijedlozima eventualnih rješenja, uzimajući u obzir parametre koje zahtijeva Federalno min istarstvo finansija, a kojima rspolažu Porezna uprava, resorna federalna ministarstva i vlade kantona.
Federalno ministarstvo finansija je zaduženo da, u roku od 60 dana, Vladi Federacije BiH dostavi izvještaj o stanju i predloži mjere koje uključuju konkretne izmjene zakonskih propisa s ciljem rješavnja problema neplaćanja javnih prihoda od strane poreznih obveznika.
Ovi zaključci stupaju na snagu odmah.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O IZVRŠENJU KAZNENIH SANKCIJA U FBiH
Polazeći od pravnog statusa kazneno-popravnih zavoda Federacije BiH, Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama je Zakona o izvršenju kaznenih sankcija u FBiH. Cilj je njegovo usuglašavanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u FBiH koji precizira radno-pravni status direktora samostalnih upravnih organizacija i pomoćnika rukovoditelja tijela državne službe koji više nisu državni službenici. Naime, Članak 74. Zakona o državnoj službi propisuje primjenu njegovih odredaba i na državne službenike koji taj status imaju u ustanovama za izvršenje kaznenih sankcija, zatvorima i organima za prekršaje FBiH, kantona, grada i općina, ako posebnim zakonom nije drugkčije određeno.
Jedna od novina u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakon o izvršenju kaznenih sankcija u FBiH, čiji je Nacrt na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila Vlada Federacije BiH, jeste da ravnatelja kazneno-popravnog zavoda i njegovog zamjenika, na temelju javnog natječaja koji raspisuje i provodi tijelo državne službe, imenuje i razrješava Vlada FBiH na prijedlog federalnog ministra pravde.
Ravnatelj i zamjenik ravnatelja kazneno-popravnog zavoda nisu državni službenici, imenuju se na period od četiri godine i Vlada ih može razriješiti dužnosti u bilo koje vrijeme.
Ravnatelj može imati pomoćnike za rukovođenje pojedinim područjima rada. Ni oni nisu državni službenici, a bit će upošljavani, također, putem javnog natječaja koji raspisuje i provodi tijelo državne službe. Njihov mandat je četiri godine, a imenuje ih i razrješava ravnatelj, uz suglasnost federalnog ministra.
Odredbe Zakona o državnoj službi u FBiH i na temelju njega doneseni provedbeni propisi primjenjuju se i na osobe uposlene u kazneno-popravnim zavodima, osim ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
Nacrtom zakona ukida se Odjel maloljetničkog zatvora u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa u Zenici, kao i Odjel u Općini Usora, koji nikada nije ni stavljen u funkciju. Međutim, Nacrt sadrži odredbu koja predviđa osnivanje odgojno-popravnog doma u Orašju.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O VETERINARSKO-MEDICINSKIM PROIZVODIMA
Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima (VMP), utvrđen u formi Nacrta na današnjoj sjednici Federalne vlade, primjenjuje se na industrijski proizvedene premikse za izradu ljekovite hrane za životinje koji se stavljaju u promet, aktivne supstance koje se koriste za njihovu proizvodnju, te određene supstance koje se mogu upotrebljavati kao VMP koji imaju anaboličke, antiinfektivne, antiparazitarne, protuupalne, hormonalne ili psihotropne osobine. Zakon se primjenjuje i na instrumente, pribor, opremu, uređaje, program, materijal, sredstva za redukciju mikroorganizama za primjenu u veterinarstvu, proizvode za “in vitro” dijagnostiku ili druge proizvode za upotrebu u veterinarstvu.
Od odredaba Zakona su, uz ostale, izuzeti magistralni pripravci na osnovu veterinarskog recepta za jednu ili više životinja iste vrste, galenski pripravci na osnovu recepture važeće farmakopeje i namijenjeni krajnjem korisniku, međuproizvodi namijenjeni za dalju preradu, i tako dalje.
Pravne osobe koje proizvode, prometuju ili skladište VMP moraju ispunjavati uslove određene ovim zakonom i, na osnovu njega, uslove koje propisuje federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Registar ovih pravnih osobe vodi resorno federalno ministarstvo.
VMP ne može biti stavljen u promet na tržište FBiH bez odobrenja Federalnog ministarstva, odnosno nadležnog tijela drugog entiteta, ili Brčko Distrikta BiH ukoliko proizvođač ili predstavništvo tamo ima sjedište. VMP, namijenjen liječenju životinja od kojih se proizvodi hrana, može biti stavljen u proceduru odobravanja samo ako su za njegove farmakološki djelatne supstance posebnim propisom određene maksimalno dozvoljene količine.
Uvoziti je moguće samo VMP za koji postoji rješenje nadležnog tijela o odobravanju za stavljanje u promet, a zahtjev za izdavanje dozvole uvoznik podnosi Uredu za veterinarstvo BiH. Federalno ministarstvo može ovom uredu predložiti izdavanje dozvole za uvoz VMP koji ne posjeduje rješenje o odobravanju za interventni uvoz u slučaju izbijanja opasnih zaraznih oboljenja, zatim za potrebe registracije VMP, istraživanja ili kada se na osnovu dokumentovanih razloga procijeni neophodnost ovog uvoza za zdravstvenu zaštitu životinja.
U obrazloženju Nacrta zakona je, uz konstataciju da lijekovi u veterinarstvu imaju važnu ulogu u kontroli i prevenciji bolesti i patnje životinja, ukazano i na to da mogu uzrokovati veliku štetu i životinjama i ljudima i okolini ukoliko se ne koriste ispravno. Stoga je uređenje oblasti proizvodnje i prometa veterinarsko-medicinskih proizvoda značajno i sa ekonomskog aspekta, jer je zaštita zdravlja životinja bitan preduslov za ostvarivanje njihovog uspješnog i profitabilnog uzgoja za proizvodnju hrane namijenjenu ljudima. Pored toga, naša zemlja mora dokazati da ima uspostavljen efikasan sistem kontrole proizvodnje i prometa VMP kako bi joj mogao biti odobren izvoz proizvoda životinskog porijekla na tržište EU.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O UNUTARNJOJ REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU U FBiH
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru u FBiH, kojeg je danas utvrdila Vlada FBiH, proistekao je iz analize rađene uz potporu eksperata s Projekta jačanja upravljanja javnim financijama u BiH, uz uvažavanje sadašnjih potreba u FBiH, kao i nužnosti otklanjanja nedostataka i pravnih praznina koje u primjeni važećeg Zakona.
Korisnici javnih sredstava uspostavljaju unutarnju reviziju izravno odgovornu rukovoditelju organizacije, a sukladno Zakonu i pravilnicima o kriterijima za uspostavu jedinica za unutarnju reviziju i uvjetima za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru u FBiH.
Uvažavajući opredjeljenje BiH za ubrzanje procesa pridruživanja Europskoj uniji, reforme u ovoj oblasti se provode i sukladno Međunarodnim standardima profesionalne prakse unutarnje revizije, koje je objavio Međunarodni institut unutarnjih revizora, kao i dobrom praksom država članica EU, i na njima zasnovanim Etičkim kodeksom.
Namjena izmjena i dopuna Zakona je osiguranje funkcioniranja i učinkovitosti sustava financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru, naročito funkcionalno neovisne unutarnje revizije kao jednog od osnovnih elemenata sustava Zajednice u oblasti unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (PIFC), te namjensko, svrsishodno i zakonito korištenje javnih sredstava za ostvarivanje utvrđenih ciljeva.
Izmjenama i dopunama Zakona su obuhvaćene i pravne osobe u kojima Federacija BiH ili kantoni imaju većinski vlasnički udjel, jer nesumnjivo pripadaju javnom sektoru. Svrha dopune je harmonizacija s drugim važećim zakonima u BiH, jer su Zakon o unutarnjoj reviziji institucija BiH i Zakon o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru Republike Srpske obuhvatili i javna poduzeća.
Za uspostavu i funkcioniranje adekvatne i učinkovite funkcije unutarnje revizije odgovoran je rukovoditelj organizacije. Funkcija unutarnje revizije u FBiH uspostavlja se kroz jedinicu za unutarnju reviziju ili zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju.
Ministar/ministrica donosi Pravilnik o kriterijima za uspostavu jedinica za unutarnju reviziju kojim se određuju obveznici uspostave funkcije unutarnje revizije, način uspostave i obavljanja. Kriteriji za određivanje obveznika uspostave i načina uspostave funkcije unutarnje revizije određuju se na temelju razine organizacijske klasifikacije za proračun i proračunske korisnike FBiH, iznosa usvojenog proračuna, broja zaposlenih, kompleksnosti transakcija i stupnja rizika.
Jedinica za unutarnju reviziju uspostavljena u organizaciji na razini razdjela vrši unutarnju reviziju svih programa, aktivnosti i procesa za sve organizacije koje pripadaju tom razdjelu, izuzev organizacija koje uspostavljaju vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju prema kriterijima iz Pravilnika. Zajednička jedinica za unutarnju reviziju uspostavlja se u Federalnom i kantonalnim ministarstvima financija.
NOVO SMANJENJE CIJENE PRIRODNOG GASA
Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na odluku Nadzornog odbora BH Gasa o smanjenju veleprodajne cijene prirodnog gasa s dosadašnjih 550 KM na 500 KM za hiljadu kubnih metara, počevši od 1.4.2016. godine.
Ovo je četvrta odluka o pojeftinjenju gasa u posljednjih pola godine. U oktobru prošle godine cijena gasa je snižena sa 754 na 640, pred Novu godinu na 600 KM, a prije nešto više od na 550 KM.