Ušli ste u završnu etapu izrade tzv. korona zakona. Čekalo se nešto dulje nego u ostatku FBiH?

Istina polovica županija je već  donijela korona zakon. Točno je da je trebalo nešto više vremena, međutim čekali smo, prije svega na rješenja s više odnosno federalne razine jer je federalni tzv. korona zakon odnio bitnu prevagu na planu visine umanjenja našeg Proračuna na godišnjoj razini. Nažalost, prihvaćenim rješenjima na federalnoj razini kojima je glavnina tereta gospodarske krize izazvane pandemijom koronavirusa prebačena na niže razine vlasti – predviđeno smanjenje našeg proračuna u 2020. godini popelo se s 40 na više od 60 milijuna KM. Bez te stavke, nije bilo realno krenuti u završne odredbe našeg ”korona zakona”.

Također, mora se uvažiti sve one specifičnosti, sve naše posebnosti  HNŽ-a u odnosu na druge županije, poput ZHŽ-a ili Sarajevske županije. Jasno je da, uz svu koordinaciju na razini Vlade, donošenje svakoga zakonskog rješenja, poglavito jednoga ovako bitnog, mora proći i onu nužnu političku koordinaciju partnerskih vladajućih politika.

I zašto ne reći imali smo i različite pogleda – SDA se zalagao za dvije odluke dok smo mi željeli to sustavno i kvalitetno, na krajnje transparentan način obraditi Zakonom, a što je u konačnici i prevladalo kao rješenje.

Upozoravali ste na rješenja federalnog ”korona zakona”?

Tako je. Upozoravao sam u više navrata kako teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u FBiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve razine vlasti – od federalne do lokalne. Međutim, konačnim zakonskim rješenjima s federalne razine, taj je teret ipak većinski prebačen na proračune županije, gradova i općina. Vama je poznato kako je Federacija preuzela subvencioniranje samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 247 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok su županijama i JLS ostavljene obveze izmirenja iznosa od čak 406 KM za neto plaće. U konačnici je to ovako FBiH preuzima 247 KM a HNŽ 425 KM po jednom uposlenom mjesečno…

Sada su ta rješenja pretočena u Zakon i mi smo se i u ovomu slučaju postavili krajnje odgovorno i unatoč nezahvalnim okolnostima – materinski a ne maćehinski prema našim gradovima i općinama. To, pak ne znači, da o JLS-a ne očekujemo i njihov maksimalni doprinos normaliziranju ukupnog stanja u našoj Županiji, kroz projekte i programe koje mogu i trebaju provesti na njihovim razinama.

Koje su to konkretne mjere koje donosi ”korona zakon” HNŽ-a? Kako pomažete posrnulo gospodarstvo, a kako jedinice lokalne samouprave?

Ušli smo u završni krug izrade prijedloga Rebalansa Proračuna za 2020. godinu, a u Skupštinu poslali i prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa odnosno tzv. korona zakona u HNŽ-u. Bez zadrške mogu kazati kako je riječ o jednom od kvalitetnijih i sadržajnijih ”korona zakona”, gledajući na sve županije u FBiH.

Izradili smo i usuglasili niz konkretnih i kvalitetnih rješenja kojima ćemo subvencionirati desetak tisuća plaća, održati poticajnu politiku u strateškim gospodarskim granama (poljoprivredi, vodoprivredi, turizmu, poduzetništvu, cestogradnji i dr.) čime otvaramo prostor za ukupni oporavak i sprječavamo daljnji gubitak radnih mjesta, čuvajući tako i   radna mjesta tako i demografsku sliku HNŽ-a.

Zakon sustavno obrađuje rješavanje ekonomskih posljedica pandemije, u nekoliko smjerova. U prvom redu, riječ je o potpori zadržavanju radnih mjesta u djelatnostima izravno pogođenim zabranama rada. Preuzimanjem subvencioniranja najniže plaće za desetak tisuća pogođenih radnih mjesta u ugroženim gospodarskim sektorima izravno rasterećujemo naše jedinice lokalne samouprave od ovoga iznimnog financijskog izazova. Ovim se, kako maloprije kazah, postavljamo do kraja solidarno a ne maćehinski prema JLS. Međutim, i od JLS-a očekujemo maksimalan doprinos normaliziranju ukupnog stanja u našoj Županiji, kroz projekte i programe na njihovoj razini.

Zakonom je otvoren prostor i za druge subvencije u gospodarstvu?

Točno, ali uz jasno definirane uvjete. Utvrđena su oslobađanja od određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta (oslobađanje od plaćanja dijela tekuće koncesijske naknade i naknade za zakup poljoprivrednoga zemljišta, oslobađanje od plaćanja boravišne pristojbe i članarine Turističke zajednice te oslobađanje od plaćanja drugih administrativnih pristojbi) kao poticaj gospodarstvu i povećanje konkurentnosti na tržištu.

Bitno je podsjetiti – Pravo na subvencioniranje moći će ostvariti oni poslovni subjekti kojima je zabranjen rad tijekom borbe protiv pandemije, uz uvjet da imaju izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom ove godine i da nisu otpuštali radnike za vrijeme trajanja zabrane rada. Vrijeme trajanja subvencioniranja najniže neto plaće bit će od dana početka zabrane rada do vremena prestanka zabrane za svaku pojedinu djelatnost.

Na jednoj od prošlih sjednica donijeli ste odluku o raskidu ugovora s UNDP-om za nabavku medicinske opreme za zdravstvene ustanove u HNŽ.

Na samom početku pandemije, donijeli smo jednu u nizu bitnih mjera kojima smo odgovorili krizi, a riječ je o sklapanju ugovora s UNDP-om o nabavi nužne medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-a 19, po iznimno povoljnim uvjetima. Ugovorom je predviđeno da UNDP sudjeluje u nabavi u iznosu do 50 posto, ravnajući se po onomu što za tu svrhu izdvoji Vlada HNŽ-a, a jedan od bitnih uvjeta bio je da roba bude isporučena u roku do 20 dana. Kako druga strana, evidentno, nije ispoštovala uvjete ugovora, kontaktirao sam odgovorne ljude u UNDP-u i na sjednici županijske Vlade donijeli smo odluku o raskidanju toga aranžmana. Vodili smo se, naime, načelom dobroga i odgovornog gospodarenja proračunskim sredstvima i novac koji smo prvotno izdvojili raskidom ugovora vraćen je u proračun na daljnje raspolaganje, sukladno potrebama.

To sve, naravno, ne znači da nužna medicinska i zaštitna oprema nije osigurana, a Vama je dobro poznato koliko je napor uložen u osiguranje potrebno količina ukupne logistike kojom je stalno opskrbljivan naš zdravstveni sustav, i onaj primarni (dakle, domovi zdravlja) i sama COVID bolnica i drugi odjeli SKB-a Mostar i drugih naših dvaju bolnica u županiji. Ponosan sam na način na koji smo odgovorili ovoj krizi.

Na kraju, nakon dvomjesečnoga suočavanja s prijetnjom pandemije, kako biste ocijenili rad Kriznoga stožera i Vašeg tima? Ocjenjuje se u javnosti kako je HNŽ uspostavio krizno upravljanje i krizno komuniciranje prema javnosti koje je primjer uspješnosti i odgovornosti…

Nezahvalno je sada iznositi ocjenu prema samomu sebi jer, premda formalno nisam dijelom Stožera, u svakomu sam trenutku bio uključen u sve, predsjedajući koordinacijskim tijelom Vlade i Stožera koje, od početka pandemije, održava svakodnevne sastanke i upravlja cijelim kriznim procesom u HNŽ-u. Međutim, mogu i želim argumentirano dati izvrsnu ocjenu tom timu ljudi s kojima cijelo ovo vrijeme dijelim teret i kriznog upravljanja i kriznog komuniciranja, jer smo – usudim se ocijeniti – uspjeli odgovoriti teškom izazovu i valjano posložiti nove procese i tako očuvati zdravlje i živote naših sugrađana, stabilnost našeg zdravstvenog sustava i stabilnost naše zajednice, u maksimalnoj mjeri koliko je to bilo ostvarivo.

Dopustite mi, za kraj, poručiti našim sugrađanima kako smo podnijeli taj prvi udar i stekli bitna iskustva i kako se sada se moramo naučiti suživotu s koronom, odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ”normalno” dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo.

Život se polako vraća u normalne tijekove, a svim našim sugrađanima želim i ovim putem zahvaliti na razumijevanju, hrabrosti i potpori, ali ih ujedno i pozvati i na daljnju odgovornost  kako bi ovaj proces stabiliziranja naših života išao željenim smjerom.

Razgovarala: Ana-Marija Dedić, urednica radija Mostarske panorame

AUDIO: dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije