U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Kršćanskog radničkog pokreta iz Italije i Europskog centra za radnička pitanja, u Zagrebu je u Napretkovom kulturnom centru održana međunarodna konferencija pod nazivom „Reforma obrazovanja – Preduvjet boljeg posla i zaštite radničkih prava.“ Kroz tri dana trajanja konferencije od 28. – 30. rujna 2017. razmijenjene su spoznaje i iskustva pedesetak predstavnika europskih sindikata, radničkih i obrazovnih institucija i organizacija iz 12 zemalja Srednje, Južne i Jugoistočne Europe.
Na početku konferencije u ime domaćina, Hrvatskog kulturnog društva Napredak, sve prisutne pozdravio je mons. prof. dr. Franjo Topić, predsjednik društva te ih u kraćem izlaganju upoznao s djelovanjem i rezultatima društva kroz svoju bogatu povijest. Naglasio je važnost obrazovanja mladih koju je Napredak prepoznao pri svom osnivanju davne 1902. godine, pa je stipendirajući đake i studente, od kojih su neki postigli velike rezultate u znanstvenom, kulturnom i društvenom životu, mijenjajući na taj način kvalitativnu poziciju cijelog društva.
Antonio Inchingoli, glavni tajnik Kršćanskog radničkog pokreta istaknuo je dobru dugogodišnju suradnju s Napretkom te da odabir Napretka za domaćina konferencije na kojoj će se raspravljati o ulozi obrazovanja mladih nije bio nimalo slučajan. U svom govoru napomenuo je da s Napretkom surađuje na promicanju vjerskog dijaloga pa je za tu svrhu u Sarajevu izgrađen objekt za promociju tolerancije u društvu.
Piergiorgio Sciacqua, kopredsjedavajući Europskog centra za radnička pitanja – EZA govorio je o problemima s kojima se susreću mladi pri zapošljavanju, teškoćama u obrazovanju i školovanju djece, zastarjelost obrazovnih metoda i problemima koje sa sobom nosi migracija stanovništva iz manje razvijenih zamalja, a posebno iz zemalja Afrike i Azije.
U ime Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba skupu se obratila Helena Beus, iz Gradskog ureda za obrazovanje i kulturu koja je pozdravila održavanje ovakvog skupa i njegovom značaju za primjenu novih ideja u formiranju obrazovnog sustava.
Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske Katarina Ivanković Knežević istaknula je važnost obrazovanja mladih, ali i cjeloživotno obrazovanje radi brzih tehnoloških promjena koje zahtijevaju nova znanja i vještine da bi se radnici mogli zadržati u proizvodnom sustavu.
Kroz izlaganja sudionika i raspravu došlo se do sličnih zajedničkih problema koji se događaju u svim tranzicijskim zemljama: zastarjeli sustav obrazovanja, loša selekcija nastavnog kadra zbog malih primanja u školstvu, nemotiviranost mladih za daljnje obrazovanje, odlazak kvalitetnih kadrova u zemlje
Zapadne Europe uzrokovane niskim primanjima, nesigurnošću i velikom nezaposlenosti u zemljama iz kojih dolaze.
Veliko zanimanje izazazvalo je izlaganje prof. dr. Stjepana Štersa sa zagrebačkog Sveučilišta koji je u svom izlaganju o demografskom problemu u Hrvatskoj, ali i problemu cijele Europske unije, iznio niz podataka koji oslikavaju crnu viziju hrvatske i europske budućnosti. On problem vidi najviše u političarima koji kroz svoju ulogu u stvaranju preduvjeta za izradu nacionalne strategije razvoja društva, demografiju i zapošljavanje, koriste samo kao osobnu promidžbu u predizbornim aktivnostima, a nakon izbora sve se vraća u ustaljenu kolotečinu podređenu osobnim ciljevima.
Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskog nezavisnog sindikata istaknuo je problem globalizacije koji se negativno odražava kroz razbijanje obitelji kao temeljni oslonac razvoja jednog društva. Samo zemlje poput Irske i Finske koje su prepoznale važnost obrazovanja, te da obrazovanje nije trošak nego ulaganje za budućnost, postigle su brzi ekonomski rast, povećanje standarda života, veću zaposlenost, a samim tim zaustavili iseljavanje mladih i omogućili povratak u svoju domovinu. Takvi modeli mogli bi se primijeniti također i u zemljama regije na prostoru bivše Jugoslavije koji po broju stanovnika odgovaraju navedenim zamljama.
Zanimljivo iskustvo iznio je Jozef Mozolewski’s, predsjednik Nezavisnog samostalnog sindikata Solidarnost iz Poljske o načinu na koji je Poljska omogućila povratak i zapošljavanje Poljaka koji su emigrirali u Veliku Britaniju i SAD.
Jedan od zanimljivih i dobrih primjera kako kvalitetno obrazovati mlade za strukovna zanimanja i zadržati ih u svojoj zemlji, prezentirao je predavač Boris Marđonović, izvršni direktor Zanatsko – poduzetničke komore Crne Gore. U svom izlaganju kroz Model 100 prikazao je kako obrazovati mlade za strukovna zanimanja na najvišoj razini sa stečenim znanjima omogućiti njihov rad i razvoj poduzetništva.
Kao zaključak ovoga seminara nameće se hitna promjena obrazovnog sustava i stvaranje kurikuluma za zanimanja koja su potrebna tržištu, a ne iracionalna zanimanja i studije koje uzrokuju samo troškove, a ne rješavaju gotovo ništa. Za takav odabir neminovna je i nacionalna strategija razvoja društva, bolja koordinacija poslodavaca, sindikata i institucija društva te iskreniji odnos političara prema stvarnim društvenim problemima.
Tekst i fotografije: Mario Milošević