Slavni talijanski skladatelj Ennio Morricone, autor glazbe za špageti vesterne poput ‘Za šaku dolara’ i ‘Dobar, loš, zao’, umro je u 91. godini.
Morricone je osvojio dva Oscara za filmsku glazbu, 2007. i 2016. godine. Iako je skladao za više od 400 filmova, svijet je oduševio suradnjom s redateljem Sergiom Leonom na legendarnim vesternima.
Umro je u bolnici Rimu od posljedica prošlotjednog pada kad je navodno slomio bedrenu kost.
U povodu smrti slavnoga talijanskog skladatelja, večeras u 21 sat na HTV2 prikazujemo špageti-vestern ‘Dobar, loš, zao’:
Ennio Morricone jedan je od najvećih skladatelja 20. i 21. stoljeća. Stvorio je izniman skladateljski opus.
Morricone je 2015. godine nastupio u Zagrebu kada je ravnao Zagrebačkom filharmonijom i Zborom Ivan Goran Kovačić. U zagrebačkoj je Areni bio nastupio u sklopu svoje turneje ‘My Life in Music (50 Years of Music – World Tour)’.
Prestižni događaj bio je spektakl s više od 200 glazbenika na sceni predvođenih maestrom. Publika ga je tada ispratila ovacijama:
Da se radi o najvećem skladatelju filmske glazbe današnjice, potvrđuje i to što je Morricone dobitnik Oscara za životno djelo (2007.), osvajač Grammyja, pet nagrada BAFTA te tri Zlatna globusa.
Za Oscara je nominiran pet puta, što može zahvaliti glazbi koju je skladao za čak 400-tinjak filmova, uključujući one najpoznatije, vesterne Za dolar više, Dobar, loš, zao te novije naslove poput Nedodirljivih ili suradnja s Martinom Scorseseom i Quentinom Tarantinom na Kill Bill i Django Unchained.
Radio je i s drugim vrhunskim redateljima poput Pedra Almodovara, Briana DePalme, Romana Polanskog, Mikea Nicholsa, Olivera Stonea ili Barryja Levinsona.
Rođen je 10. studenog 1928. godine u Rimu, a kao tajnu svog uspjeha tom je prilikom naveo to što ga se ne povezuje isključivo ni s jednim pravcem.
– Volim se mijenjati, tako da nema opasnosti da ljudima dosadim. Uživam u svim vrstama filmova, pa tako iako se ne smatram ljubiteljem horora, volim djela Darija Argentoa i Johna Carpentera, hvalio je maestro nesebično i druge filmske velikane.
Naš kolega Ante Batinović pratio je njegov tadašnji zagrebački nastup, a uoči koncerta u Areni u Rimu je i intervjuirao slavnog kompozitora:
Osim rada na špageti vesternima, za što će njegovo ime zauvijek biti sinonim, Morricone je doprinio velikom nizu drugih filmskih žanrova, od komedije, drame, trilera, horora, romansa, pa do umjetničkih i eksploatacijskih filmova. To ga čini jednim od najraznovrsnijih i najsvestranijih umjetnika na svijetu.
Morricone je počeo studirati glazbu na Konzervatoriju Santa Cecilia u Rimu u dobi od 12 godina. Dok ga njegov tutori potiču da se koncentrira na komponiranje, mladi Ennio uzdržava se svirajući trubu u jazz bandovima, a kasnije, nakon diplome na konzervatoriju, radi na talijanskoj nacionalnoj radijskoj mreži. Nakon ovoga, puno je jasnije i zašto su njegov prepoznatljiv zvuk upravo truba te klasična gitara, koje obilato koristi u svojim skladbama.
Nakon jazza i radija, filmovima se okreće u ranim 1960-ima, pa iako je surađivao i s drugim redateljima, međunarodnu pažnju Morricone počinje privlačiti suradnjom s Leoneom. Godine ga nisu nimalo usporile, što primjećuju i na iTunesu. Čak štoviše, 1980-te, 1990-te, 2000-te samo su nastavak njegovog komercijalnog uspjeha i općenarodnog priznanja.