Hrvatska je od siječnja do lipnja ove godine bila na čelu Vijeća Europske Unije i to je u njenom šestogodišnjem članstvu bilo prvo predsjedanje jednom političkom institucijom Europske unije. Hrvatska je tijekom šestomjesečnog predsjedanja Vijećem bila odgovorna za kontinuitet rada EU-a postavljanjem agende, vođenjem legislativnih procesa i predsjedanjem sastancima Vijeća i pripremnih tijela, te je predstavljala Vijeće u odnosima s drugim institucijama EU-a. S obzirom na povijesni značaj ovog iskustva, kao i izazove, u nastavku teksta zastupnice Željane Zovko pogledajmo najveća postignuća Hrvatske u prvih šest mjeseci 2020. godine.
Upravljanje krizom izazvanom pandemijom Covida-19
Pandemija Covida-19 snažno je utjecala na rad svih institucija EU-a i obilježila cijelo hrvatsko predsjedanje Vijećem. S ciljem ublažavanja utjecaja pandemije na zdravstvene sustave u Europi, Hrvatska se pobrinula za uspostavljanje učinkovitog procesa donošenja potrebnih odluka. Tako je već u prvim mjesecima predsjedanja Hrvatska donijela odluku o pokretanju Integriranog odgovora EU-a na političku krizu – okvira za koordinaciju međusektorskih kriza na najvišoj političkoj razini. Vijeće je zahvaljujući adekvatnom praćenju razvoja pandemije i neformalnim okruglim stolovima, organiziranima s predstavnicima glavnih aktera, moglo na odgovarajući način koordinirati odgovor država članica i jamčiti funkcioniranje jedinstvenog tržišta, kao i poštivanje svih europskih vrijednosti u najvećoj mogućoj mjeri u danoj situaciji.
Hrvatska je u proteklih šest mjeseci promptnim reakcijama na do tada neviđenu krizu pokazala snažne sposobnosti rukovođenja. Svoj je program i način upravljanja prilagodila novonastaloj situaciji. Premda se i sama suočavala s izazovima krize uzrokovane koronavirusom, ali i posljedicama razornog potresa, Vlada Republike Hrvatske uspješno je vodila Vijeće EU-a u vremenu bez presedana. Hrvatska je kao neutralni posrednik odigrala ključnu ulogu u usuglašavanju različitih pristupa država-članica i postizanju jedinstvenog i uravnoteženog pristupa. Vijeće je s drugim institucijama usvojilo žurne mjere i financijsku potporu za stanovnike Europe, teško pogođene sektore i čak i partnerske države u susjedstvu i na zapadnom Balkanu.
Ponovna aktualizacija zapadnog Balkana u EU
Glavni prioritet hrvatskog predsjedanja Vijećem bio je revitalizirati odnose EU-a sa zapadnim Balkanom i politiku proširenja. Kao najmlađa članica EU-a, koja nije tako davno prošla kroz iskustvo pristupnog procesa, Hrvatska najbolje može razumjeti sve njegove složenosti. Pored toga, Hrvatska je granična zemlja Unije i ima najdužu vanjsku granicu, te je stoga najviše zainteresirana za konstruktivnu suradnju s jugoistočnom Europom i promicanje mira i sigurnosti u regiji. Sve ove okolnosti Hrvatsku čine idealnim posrednikom između država-članica i zemalja zapadnog Balkana.
Nakon što je Vijeće obustavilo otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Hrvatska i premijer Plenković su se potrudili ublažiti zabrinutost država-članica. Njihove diplomatske aktivnosti su, uz prijedlog nove metodologije proširenja Europske komisije, rezultirale novom odlukom Vijeća u ožujku, kojom je potvrđena mogućnost otvaranja pregovora o proširenju.
Središnji događaj hrvatskog predsjedanja bio je bez sumnje sastanak na vrhu EU-a o zapadnom Balkanu, održan u Zagrebu. 20 godina nakon prvog zagrebačkog samita, čelnici država-članica EU-a sastali su se sa svojim kolegama iz država zapadnog Balkana kako bi potvrdili europsku perspektivu regije zapadnog Balkana, kao i svoju obvezanost, kako u političkom tako i u financijskom pogledu. Samit je zbog krize uzrokovane korona virusom održan putem video-konferencije. EU je ovime poslala snažnu poruku partnerima na zapadnom Balkanu. Pored glavne teme, europske perspektive regije, na samitu se razgovaralo i o mobiliziranju 3 milijarde EUR europske pomoći za oporavak regije i posebnim privilegijama za regiju u europskim instrumentima pomoći.
Uspješno predsjedanje
Možemo zaključiti da je hrvatsko predsjedanje bilo izuzetno uspješno, osobito imamo li u vidu krizne okolnosti koje su obilježile prvih šest mjeseci 2020. godine. Hrvatska se brzo prilagodila sastancima na daljinu i virtualnoj diplomaciji, te uspostavila odlučno upravljanje krizom i uspješno očuvala kontinuitet legislativnih procesa EU-a, fokusirajući se na hitne potrebe. Hrvatska je u teškim trenucima uspjela održati države-članice na okupu i vratiti nadu građanima Europe i partnerskim državama u svijetu.